Čista srijeda Pepelnica

Pepelnicom ili Čistom srijedom, koja ove godine pada 17. veljače, započinje korizmeno razdoblje. Pepelnica je dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta, dan kada svećenik posipa vjernike pepelom ili im na čelu radi znak križa uz riječi: ‘Sjeti se čovječe, prah si bio i u prah ćeš se pretvoriti’ ili ‘Obrati se i vjeruj Evanđelju’. Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, a također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna srca.

Pobožnost Križnoga puta

Križni put jedna je od najraširenijih i najomiljenijih katoličkih pobožnosti. Smisao križnog puta je u tome da sami doživimo i proživimo Kristovu muku i smrt, važno je razmatrati vlastite osjećaje i obraćati se Bogu skrušena srca. Nijedna pobožnost ne pruža vjerniku takvu priliku da sam ponese svoj svagdanji križ i slijedi Isusa, kao što to nudi križni put. Ove korizme, uzmimo svoje križeve i sami osjetimo muku koju je Isus trpio za naše spasenje.

Blagoslov obitelji

Dragi prijatelji i župljani,

od četvrtka, 18. veljače 2021., započinje blagoslov obitelji. U četvrtak, petak i subotu na rasporedu su obitelji mjesta Grad Grobnik. Molim vas da prilikom blagoslova poštujemo sve epidemiološke mjere, budemo na propisanoj udaljenosti, koristimo zaštitne maske i dezinficijens. Također molim sve one koji se ne osjećaju zdravi ili imaju kakvih zdrastvenih poteškoća, da me obavijeste na broj 095 862 12 50, pa ćemo se dogovoriti za naknadni blagoslov. Blagoslov započinje u 9:00 sati.

Čuvajte jedni druge i Bog vas blagoslovio!

Vaš župnik, Ivan Friščić

Dragi prijatelji!

Od nedjelje, 3. svibnja 2020., započinjemo s redovitim misnim slavljima. Svete mise su u 8:00 i 10:30 u župnoj crkvi. Molim vas da se pridržavate sljedećih uputa:
• Na ulasku u crkvu koristite dezinficijens
• Održavajte razmak od dva metra
• Koristite zaštitne maske
• Pričest primamo na ruku na način da lijevu ruku stavimo iznad desne
• Za vrijeme sv. mise ne pruža se znak mira
• Vjernike koji imaju temperaturu ili druge zdrastvene poteškoće, molim da ne dolaze na misna slavlja kako bi zaštitili sebe, ali i druge
• Prvopričesnici i krizmanici do daljnjega neće imati župnu katehezu, a slavlje sakramenata prve pričesti i krizme odgađa se do daljnjega. Preporučam da unatoč tome, djeca prisustvuju sv. misama.
• U četvrtak, 7. svibnja 2020., u župnoj crkvi biti će skupna misa u 18:30 za sve koji su naručili mise od sredine ožujka do Uskrsa. Ukoliko niste u mogućnosti doći, molim da mi javite.

Župnik, Ivan Friščić

Odredbe i preporuke za Riječku nadbiskupiju gledom na specifične mjere koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić uputio je 30. travnja pismo s odredbama i preporukama za Riječku nadbiskupiju u povodu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima, vezano uz vjerska okupljanja:

  1. Neka se, koliko je moguće, vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve, i neka se kod ulaska u crkvu omogući vjernicima dezinficiranje ruku. Također, jedna od najvažnijih mjera je nastojati u svim prilikama održavati udaljenosti između pojedinih vjernika od najmanje 2 metra.
  1. Ako se dogodi da svećenik ima simptome povišene tjelesne temperature, te uz to kašlje i ima poteškoća s disanjem, neka ne slavi misu s narodom i neka ne dijeli sakramente.
  1. Neka se suzdrže od dolazaka na svete mise:

– osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature (iznad 37,2° C), kašlja i poteškoća s disanjem, kao i osobe s kroničnom bolešću kardiovaskularnog ili dišnog sustava, te šećerne i maligne bolesti;

– osobe koje su pod rizikom da su mogle biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogle biti zaražene s COVID-19 ili su u samoizolaciji.

  1. Moguće je slaviti svete mise i na otvorenom, uz održavanje mjera fizičkog distanciranja.
  1. Neophodna je dezinfekcija ruku djelitelja svete pričesti prije samog čina podjeljivanja svete pričesti, koju neka dijeli s maskom na licu.
  1. Na vjerskim okupljanjima preporučuje se nošenje maske, posebice svećenicima kad ispovijedaju i dijele sakramente bolesničkog pomazanja i pričesti, kao i tijekom krštenja, vjenčanja i sprovoda. Budući da se virus širi kapljičnim putem, maskama se štiti sebe i druge. Ako se ne nosi maske, tvrde stručnjaci, šanse za obolijevanje idu do 70%. Ako nositelj zaraze ima masku šanse se smanjuju na 5%. Ako svi sudionici susreta imaju maske mogućnost zaraze pada na samo 1,5%. Stoga se preporuča nošenje maske.
  1. Kao što je i kod prvih odredbi bilo rečeno, neka se na svetim misama izostavi davanje mira pružanjem ruke, a u škropionici neka ne bude vode.
  1. Premda primanje svete Pričesti poznaje dva oblika (na jezik ili na ruke) preporuka je da se u ovim neredovitim prilikama vjernici pričešćuju primanjem svete hostije na ruke.
  1. Svećenici neka omoguće ispovijed na prozračnom mjestu (sakristija ili dvorana), gdje će biti osigurana diskrecija i fizički razmak od najmanje 2 metra. Neka ispovjednik i penitent nose maske.
  1. Slavlja Prve pričesti i svete Krizme odgađaju se za vrijeme kada zdravstvene prilike budu to dopuštale, a o čemu će Ordinarijat na vrijeme obavijestiti župnike.
  1. Neka se milostinja prikuplja tako da vjernici ne dolaze rukama u kontakt s košaricom u koju se prikuplja milostinja. A onaj tko je prikuplja neka nosi masku. U svakom slučaju, treba izbjegavati da vjernici jedan drugome dodaju košaricu.
  1. Tijekom podjele sakramenata vjenčanja, krštenja i drugog, upute HZJZ vele da „bude prisutno najviše 10 osoba ukoliko se radi o manjem prostoru ili više osoba s prethodno navedenim razmakom od najmanje 2 metra između osoba. Svećenik, kumovi i ostale osobe koje neminovno dolaze u bliži kontakt preporuča se da nose maske“.
  1. One vjernike, koji zbog trenutnog stanja s koronavirusom, u savjesti smatraju kako ne mogu ići na misu, kao dijecezanski biskup oslobađam obveze i dužnosti sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi. Potičem ih neka svetu misu prate na radiju, televiziji ili na internetu, te neka s vjerom u stvarnu Isusovu prisutnosti u euharistijskim prilikama probude u sebi želju za sjedinjenje s Njim.

Sastavni dio ovih odredbi su i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o fizičkom distanciranju, pojačanoj osobnoj higijeni, pojačanoj higijeni prostora i praćenju zdravstvenog stanja koje su objavljene na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Ove odredbe stupaju na snagu od subote, 2. svibnja 2020., te vrijede do opoziva ili do drugačije odluke. Stupanjem na snagu ovih odredbi opozivaju se ranije odredbe izdane 19. ožujka 2020. koje su se odnosile na opasnost od zaraze koronavirusom. Ovim odredbama želimo solidarno sudjelovati u zaštiti i sprečavanju zaraze koronavirusom koji prijeti sve većem broju pučanstva. Dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i nad grijehom, usmjerimo svoju pozornost prema onima koji pogođeni i trpe zbog oboljenja, ili proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti, straha i panike.

Sve vjernike i ljude dobre volje stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije i sv. Josipa, zaštitnika Crkve i naše Domovine, i svih svetih zaštitnika naše Nadbiskupije.

Nadbiskup:

X Ivan Devčić

Treća vazmena nedjelja – 26.4.2020.

Dragi vjernici!

Sve vas od srca pozdravljam lijepom uskrsnom pjesmom:˝Gospodin slavno uskrsnu, na ljudsku sreću beskrajnu˝! Aleluja, aleluja!    

Evo nas u trećoj vazmenoj nedjelji na putu prema vječnosti sa Isusovim učenicima na putu u Emaus, kojima je bilo uskraćeno da odmah u neznancu prepoznaju Krista uskrsnuloga, svoga ljubljenog Učitelja.

Mi smo ga već upoznali snagom vjere i svjedočanstvom Crkve. Tu vjeru želimo danas utvrditi kroz meditaciju koju vam, evo, šaljem elektronskim putem. Meditaciju je napisao naš domaći sin, fra Zvjezdan Linić, pa vam preporučam da je pročitate.

         Isuse, krećeš s dvojicom učenika prema Emausu. Čudno mi je da te nisu prepoznali i pitam se gdje su im bile uši da nisu čuli i prepoznali tvoj glas? Dugo im je trebalo, morao si puno toga tumačiti iz Pisma kako bi im protumačio sve što o tebi piše.

Govorio si im s uvjerenjem i ljubavlju. Oni nisu slušali i upijali u sebe tvoju poruku. Tek će kasnije zaključiti da ih je tvoja riječ grijala i da su osjećali u svom srcu da si to ti. Njihovo će srce reagirati. Ono se zapalilo ljubavlju prema tebi. Ti si živ.

Kad si stigao u Emaus događa se onaj jedinstveni prizor. Učenici su te htjeli zadržati sa sobom. Nešto im je govorilo da te ne smiju izgubiti. Već si im putem darovao toliko svjetla i nade. Ustrajali su u svojem navaljivanju sve dok nisi s njima išao, sjeo za stol. A tada si pred njihovim očima uzeo kruh, razlomio ga i pružio im ga. Gdje su im dotad bile oči? Oni te sada prepoznaše. A tebe više nema. Ti si nestao ispred njegovih očiju.

Međutim, nisi nestao iz njihova srca. Oni su žalosni što te više ne vide. Oni su puni tebe, oni znaju da si živ, da si tu. Oni znaju kako do tebe i gdje te mogu susresti. Sve si im objasnio putem tumačeći Riječ. Sve si im rekao u lomljenju kruha.

         Isuse, često se pitam gdje su naše oči i uši? Često slušamo Riječ Božju. Posebno to doživljavamo kod svetih misa nedjeljom i blagdanima. Tada u zajednici vjernika svečano odjekuje tvoja poruka, živa Riječ. A ipak, rijetko ili gotovo nikad nam ne zaigraju srca kao ovoj dvojici. Sve u nama ostaje hladno, a tvoja nam je riječ katkad teška, dosadna ili je prečujemo.

Isto tako, svake nedjelje sudjelujemo na istom slavlju gdje se lomi kruh onako kako si to činio na posljednjoj večeri, ili upravo onako kako si to činio u Emausu. A naše oči ostaju zatvorene. S pričešću se u nama ništa ne mijenja. Nismo sposobni učiniti ono što su ova dvojica učinila: puni tebe pohrlili su natrag u Jeruzalem i posvjedočili apostolima da su te susreli. Nosili su te u sebi.

         Isuse, obnovi čudo Emausa u našim srcima. I mi smo često bezumni i srca spora da vjerujemo. I mi često gubimo nadu i tlo pod nogama. Često nam se događaju stvari koje ne razumijemo. Ti dolaziš i na naše putove, presrećeš na našim stazama. Međutim, naša su srca još tvrđa i sporija za vjerovanje nego srca tvojih učenika. Potrudi se oko nas, Isuse, i daj da te osjetimo u svojoj sredini, a još više te molimo da uzmognemo biti pravi tvoji svjedoci pred ljudima. Kao i nama, i svijetu oko nas je potrebna radosna vijest da si uskrsnuo iz groba, iz zagrljaja smrti, da se preokrenula očajna situacija u radostan događaj pobjede ljubavi. Amen!

Obavijesti:

  • Pošto 1. svibnja 2020. započinju i vjerska okupljanja tj. slavlja, naša župa će proslaviti svoje nebeske zaštitnike sv. Filipa i Jakova, misnim slavljem u 10:30 u crkvi. Sve vas pozivam i rado očekujem, a posebice djecu i mlade.
  • 3. svibnja na nedjelju Dobrog pastira započinjemo sa redovitim nedjeljnim misama u 8:00 i 10:30. Pozivam svu djecu, posebice krizmanike i prvopričesnike. Prvopričesnici sa župnim katehezama započinju u nedjelju, 3. svibnja 2020. Prvu pričest ćemo, ako Bog dadne, slaviti negdje krajem lipnja na osnovu zajedničkog dogovora sa roditeljima na roditeljskom sastanku.
  • Krizmanici će se u nedjelju, 3. svibnja 2020., dogovoriti sa župnikom o nastavku kateheza preipreme za sakrament krizme. O datumu krizme biti ćete naknadno obaviješteni.
  • Od ponedjeljka, 4. svibnja 2020., započinju redovite sv. mise kroz tjedan u 18:30. Sve mise od ožujka i travnja koje su bille naručene, staviti ćemo u zajedničke mise kroz nekoliko četvrtaka u mjesecu svibnju. O tome ću vas detaljnije obavijestiti u nedjelju, 3. svibnja 2020., na sv. misama.

Sve vas od srca pozdravljam i želim svako dobro u Kristu Isusu, radujući se našem ponovnom susretu u našem Hramu spasenja na svetim misama!

                                                    Vaš župnik, Ivan Friščić

Nedjelja Božjeg milosrđa – 19. travanj 2020.

Dragi vjernici, braćo i sestre!

Danas, 19. travnja 2020. godine, vjernici katolici diljem svijeta slave bijelu nedjelju ili nedjelju Božjeg milosrđa i Božje dobrote.

Sve vas od srca pozdravljam i želim da se na vas, vaše obitelji i cijelu našu župnu zajednicu izlije obilje Božjeg milosrđa i dobrote. I danas želim biti s vama povezan molitvom i misom zahvalnicom Gospodinu koju sam prikazao za vas i sve vaše drage pokojne u 9:00 sati.

Zahvalan sam Bogu i drago mi je da nitko, koliko mi je poznato dok ovo pišem, nije iz naše župe zaražen opasnim po život korona virusom.
Budimo svi zahvalni za dar zdravlja i nemojmo zaboraviti na molitvu i povezanost s Isusom i svima svetima. Budimo zahvalni za dar krštenja, što smo po krštenju postali djeca Božja i članovi Kristove Crkve. Upravo nas današnja, 2. Vazmena nedjelja poziva na zahvalnost za dar krštenja i vjere. Današnja nedjelja nas poziva i podsjeća da je potrebno neprestano se uvjeravati u Božju prisutnost i osnaživati vlastitu vjeru, kroz učenje, čitanje Svetog pisma i molitvu.

Današnje evanđelje nas izvještava o susretu apostola Tome s Isusom nakon njegova uskrsnuća. Toma nije vjerovao apostolima da su vidjeli Isusa živa. Upravo u primjeru Tome, Isusovog apostola, koji je proveo tri godine u Isusovoj školi i bio njegov učenik, daje nam se poticaj da se i mi opet uvjerimo u Kristovo uskrsnuće i da mu ostanemo vjerni.

Među apostolima i prvim članovima Kristove Crkve, nakon Kristova uskrsnuća i uzašašća na nebo, dogodila se čudesna promjena. Oduševljenje koje je zahvatilo apostole, da su se od strašljivih i priprostih ribara preobrazili u hrabre i ustrajne navjestitelje, prenjelo se na sve vjernike prve Crkve.

Isto tako i mi, bez obzira što smo manje više u kući zbog pandemije, ne smijemo zaboraviti na svoju vjeru i svjedočiti je kako umijemo i znamo. Ostati ravnodušan i lijen, nije dostojno kršćanskog ponašanja. I sada imamo različite mogućnosti za življenje i svjedočenje vjere, počevši od molitve i čitanja Svetog pisma.

Prvi kršćani su Crkvu kao zajednicu svetih, doživljavali i zajednicom spasenika, jer se među vjernicima događao novi i drukčiji način života, koji je donosio sreću i zadovoljstvo. Nasuprot sebičnosti i nebrizi za druge, kršćani su jedni prema drugima prednjačili u ljubavi. Mi se danas možda čudimo i s nevjericom pristupamo tom idealnom okruženju koje je vladalo među prvim Kršćanima. Ponekad nam se dogodi da odemo u neku drugu župu na misu. Možda nam se učini da se tamo puno toga lijepoga događa. Uočimo da je crkva puna razdraganih i veselih vjernika koji radosno mole i pjevaju, rado se brinu za potrebite i siromašne… možda mislimo da toga nema dovoljno u našoj župi. No, ispravno je pitanje: što ja kao član svoje župne zajednice činim da duhovno i materijalno stanje svoje župe? Jesam li redovit na nedjeljnoj misi? Jesam li čitavim svojim bićem uključen u molitvu i pjemu? Što ja činim za potrebite i siromašne? Dolazim li sa svojom djecom na nedjeljno slavlje ili djecu ostavljam pred vratima crkve?

I mi danas, kao i prvi kršćani, imamo izvrsne mogućnosti ostvariti onako lijep kršćanski život i ponašanje kakvo je vladalo među prvim kršćanima, za koje su pogani govorili: ˝Gledajte ih, kako se međusobno ljube!˝ I mi, današnji vjernici, članovi smo te iste Crkve. I mi vjerojemo u uskrsnuće i u uskrsnuloga. I mi smo krštenjem jednako postali djecom Božjom i primili istoga Duha Svetoga. Zbog čega mi danas nismo oduševljeni poput prvih kršćana? Je li vjera u uskrsnuće u našim životima izgubila snagu oduševljenja? Očito je u mnogim današnjim kršćanima, pa i u našoj župi, zavladao duh materijalizma i oholosti, te mnogi smatraju da im ni Bog ni Crkva ne trebaju. No, to je put koji sigurno vodi u propast, tj. u vječnu smrt koju zovemo pakao.

Mnogi su se, poput današnjega Tome, svrstavali među sumnjivce i nevjernike.poput Tome i mi se nalazimo u nedoumici glede vjere u uskjrsnuće. Mislimo da bismo bili veći vjernici kad bismo poput Tome mogli staviti ruke u Isusov probodeni bok ili prst na mjesto gdje su Isusove ruke bile pribijene čavlima. Većini kršćana kroz cijelu povijest kršćanstva ta mogućnost nije bila dana, a ipak su mnogi, milijuni i milijuni njih, činili velika djela, znamenja i čudesa poput apostola.

Tomina vjera satoji se u priznanju i ispovijesti da je Gospodin uskrsnuo. Uvjerio se da je mučeni i umrli Isus živ. Nakon toga je ispovijedio vjeru govoreći: ˝Gospodin moj i Bog moj!˝

Isus naziva blaženima sve one koji ga nisu vidjeli a vjeruju da je uskrsnuo i da je živ. Među te blažene ubrajamo se i mi. I u nama danas može porasti radosz i pouzdanje u Boga koji proviđa za sve naše potrebe. Zato u ove svete vazmene dane, kada odrasli primaju sakramenat krštenja, i mi prionimo uz čitanje Svetoga pisma. U njemu ćemo naći puno toga što će nas ohrabriti, osokoliti i podići. Čitanje svjedočanstva vjere koja su zapisana na stranicama Biblije, dat će nam snagu da se i mi odlučno pridružimo otajstvu Kristova uskrsnuća, te postanemo zauzeti članovi naše župne zajednice, kao i spašenici koji nisu vidjeli, ali su povjerovali. Amen!

S tim mislima želim vam blagoslovljene ove svete vazmene dane, kao i dobro zdravlje, kako bismo više mislili jedni na druge.

Vaš župnik, Ivan Friščić

Uskršnja čestitka

Svim župljanima, svim vjernicima i ljudima dobre volje, želim radosne i blagoslovljene ove svete dane, bez obzira na virus koji hara i odnosi živote. Temeljna je poruka našega gospodina Isusa: ˝Ne bojte se˝! Gdje je prisutna prava vjera i ljubav nema razloga za strah, jer je Isus s nama. Naš je život u Božjim rukama. Budimo svjedoci vjere i nade, a ne straha. Ovo je kušnja vjere za sve nas. Izađimo iz nje zajedno s Isusom kao pobjednici, jer Bog svoje vjerne nikada ne ostavlja, kao što nas nije ostavio ni za vrijeme Domovinskoga rata.

Vaš župnik,
Ivan Friščić

Velika subota – Vazmeno bdijenje, 11.4.2020.

Dragi vjernici!

Kristovo uskrsnuće je središte kršćanske vjere. Upravo vjera u uskrsnuće čini nas kršćanima. U ovoj svetoj noći zahvaljujemo Bogu prije svega za dar života i za dar vjere.

Uskrsnuće preobražava čitavo naše postojanje i poziva nas da živimo kao novi ljudi koji su već sada dionici vječnosti. U ovoj svetoj noći sjedinjuje se nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim.

U ovoj svetoj noći ispunjavaju se čežnje tolikih naraštaja kroz vjekove, u spoznaji da je Krist svojim uskrsnućem pobijedio najvećeg čovjekovog neprijatelja smrt i sotonu.

Misa bdijenja u čast Kristova uskrsnuća na Veliku subotu bogata je duhovnim sadržajima koji nama vjernicima obnavljaju vjeru i vraćaju potrebnu snagu u svjedočenju naše vjere, do konačnog gledanja Boga licem u lice.

Obred mise bdijenja ima nekoliko dijelova:

1. Služba svjetla

Večerašnje slavlje započinje službom svjetla. Upravo je svjetlo simbol koji prevladava u ovoj svetoj noći. Uskrsno svjetlo raspršilo je svaku ljudsku tamu i sva je zemlja obasjana sjajem Kristova uskrsnuća. Večeras se pjeva Hvalospjev uskrsnoj svijeći, koja je simbol, znak Krista uskrsnulog. Stoga će to uskrsno svjetlo pratiti sva liturgijska slavlja kroz cijelo uskrsno vrijeme, kao i cijelu liturgijsku godinu.

Nadam se da kod kuće imate blagoslovljenu svijeću, pa bi bilo dobro da je zapalite navečer u 20.00 sati kada budem u crkvi slavio misu bdijenja, da se tako svi sjedinimo u istoj vjeri u uskrsnulog Krista.

2. Služba riječi

Večerašnje slavlje bogato je Božjom riječi iz starog i novog zavjeta. Čita se čak 7 čitanja. Pogledajte ove večeri barem jedan dio iz novog zavjeta koji se odnosi na Kristovo uskrsnuće. Božja Riječ je uvijek i tako bi trebalo biti, svjetlo na putu naše vjere, kojom potvrđujemo našu vjeru u Božju Riječ da je ona istinita.

Svjetlo Božje Riječi prati život kršćanina i uvodi ga u sve dublju spoznaju Boga, svijeta, samoga sebe, stvarnosti života i konačno smrti. Otvorimo se tom svjetlu i dopustimo da nas rasvijetli svojom istinom i ljepotom.

3. Krsna služba

Isus je prelaskom iz smrti u život i nama otvorio vrata vječnog života. Taj novi život mi primamo časom našega krštenja. Zato na Veliku subotu držimo u ruci blagoslovljenu svijeću.
Krsna je svijeća simbol, znak toga novog uskrsnog života, ali i prosvjetljenja koje smo primili časom krštenja. Svatko tko je kršten u Kristovo ime, pozvan je od Isusa da bude ˝sol zemlje i svijetlost svijeta˝!

4. Euharistijska služba

Po euharistiji ili sv. misi mi se kršćani životno sjedinjujemo sa Isusom, te tako postajemo dionici njegova uskrsnuća i proslave. U svetoj pričesti mi se sjedinjujemo sa Isusom, kako bismo bili drugi Kristi koji hodaju ovom zemljom, što je naš životni zadatak. Na taj način primamo svjetlo života, koje rasvjetljuje naš hod kroz vrijeme, sve do konačnog sjedinjenje s Gospodinom u vječnosti.

Velika subota – homilija

Okupili smo se večeras u ovom našem hramu, da proslavimo najveći događaj naše vjere, a to je Kristovo uskrsnuće. Iako sam događaj, u koliko je sati Isus rano ujutro u nedjelju uskrsnuo, nije zapisan u evanđeljima, što je i razumljivo, mi vjerujemo u Kristovo uskrsnuće na temelju svjedočanstva apostola i tolikih muževa i žena koji su Isusa vidjeli nakon uskrsnuća, kojima se još 40 dana ukazivao prije svoga uzašašća k Ocu.

Možemo si samo zamisliti kako su reagirali toliki ljudi Jeruzalema koji su doživjeli potres nakon uskrsnuća Isusova, kao i žene koje su susrele anđela, a koliki pak strah stražari koji su čuvali grob i nakon uskrsnuća obamrli. Temeljna poruka anđela je bila: ˝Nije oovdje, nego je uskrsnuo˝. Živ je , Bog ga je uskrisio od mrtvih. Druga bitna poruka anđela na grobu bila je : ˝Vi se ne bojte˝. To je bitna poruka i za nas danas. I apostoli i drugi učenici su se u strahu da ih ne uhvate i zatvore ili pogube jer su bili Isusovi učenici razbježali i sakriili. Juda ga je izdao, Petar ga je zatajio… i tako je bilo sve dok im se Isus nije ukazao da je živ. I još ih je 40 dana nakon uskrsnuća utvrđivao u vjeri. Ispunjeni snagom Duha Svetoga hrabro su svjedočili po svem ondašnjem svijetu, Rimskom Carstvu, da je Isus živ, da je usrsnuo i svoju vjeru posvjedočili mučeničkom krvlju kao i mnogi kršćani kroz prva 4 stoljeća kršćanstva. Uspostavom mira na cijelom području Rimskog Carstva, za vrijeme cara Konstantina početkom 4. stoljeća, te konačno priznanje kršćanstva kao vrijednog načina života, dogodilo se upravo zbog neustrašivosti prvih kršćana u svjedočenju evanđeoskih vrednota, pravde ljubavi i mira, kao i jednakosti između uškarca i žene i svih ljudi u svim zemljama velikog Rimskog Carstva.

Ovaj poziv: ˝Vi se ne bojte˝! Upućen je danas i svakome od nas. Preudno je pitanje također: što je s našom vjerom? Vjerujemo li doista u Kristovo i vlastito uskrsnuće? Pitanje je također: što je s hrabrošći naše vjere? Stidimo li se svoje vjere?svjedočimo li svoju vjeru javno i bez straha da nas drugi neće razumjeti ili nam se rugati?

Dobro je prisjetiti sse večeras Isusovih riječi kad nam kaže: ˝Tko se zastidi mene, zastidjet ću se i ja njega u onaj čas pred Ocem Nebeskim˝! Strah koji sijeu u srcima drugih ljudi je najvećše oruđe moćnika. Zastrašivanje koji nam se prijeti da će nam se dogoditi ovo ili ono zlo ako ne budemo slijedili njihove upute, često je još uvijek i u ovom našem svijetu poluga kojom se služe moćnici, posebice preko medija da siju strah i obmanjuju. Sjetimo se prijetnji suvremenih političara i ekonomista koji prijete propašću ekonomije i gospodarstva, znanstvenika koji predkazuju kako će priroda uništiti našu planetu primjerice zatopljenjem… Sijanjem straha tjeraju nas da se bojimo za vlastite živote i da živimo upravo onako kako oni hoće. Suprotstavljanje strahu nadom u život vječni, u vjeri u Kristovo i vlastito uskrsnuće, kao i vjerom da je Isus gospodar svijeta i čovjeka, života i smrti, je namoćnije oruđe u borbi protiv sile i moćnika svih vremena, pa i danas. Isto tako zbog vlastite sebičnosti, duhovne lijenosti, podmitljivosti, slabe vjere; po načelu: glavno da je meni dobro; dopuštamo moćnicima, grabežljivcima i silnicima da poljujaju naše dostojanstvo i vjeru. Zato je važno u ovoj svetoj noći promisliti koliko uopće držimo do Božje Riječi i koliko se držimo puta koji jedini vodi u boljitak i život vječni? U ovoj svetoj uskrsnoj noći, paleći svijeće na velikoj uskrsnoj svijeći uskrsnuloga Isusa, trebamo se prisjetiti povezanosti s Isusom, kao i vjere koja je započela s časom našega krštenja. Neka nam uvijek u ušima zvone riječi :˝Ne bojte se! Ja sam s vama do svršetka svijeta˝. Svatko od nas može svojom malom svijećom vjere uništiti mrak oko sebe i zapaliti svijeću vjere svojim susjedima ili posustaloj braći. Kršćanski živjeti znači živjeti iz vjere u konačnu pobjedu dobra, ljubavi i života. Tko god bude živio iz te vjere, može očekivati da će Bog Isusa Krista stati na njegovu stranu i njega uskrisiti, da će uskrisiti i njegovu patnju i dobrotu i ljubav i omogućiti mu prijeći iz tame smrti u svjetlo svječnoga života. Amen!

Preporuka:

  • Nastojte na Veliku subotu u 20:00 sati zapaliti blagoslovljenu svijeću u svojim domovima i moliti zajedno sa mnom. Pročitajte evanđelje ili homiliju kao poticaj za rast u vjeri i plemenitosti. Svi koji budete čitali ove stranice javite drugima da i oni znaju te da budemo zajedno povezani u molitvi.

Obavijesti:

  • Običaj je da svećenik na Veliku subotu nakon mise blagoslovi hranu koju blagujemo na Uskrs. Ja ću na misi bdijenja u 20:00 sati blagosloviti na kraju mise hranu za sve župljane. Na vama je da je zajedno sa upaljenom svijećom stavite na stol. Na taj način hrana će biti blagoslovljena svima koji to žele.
  • Ako želite možete i sami na Veliku subotu ili prije blagovanja na Uskrs izmoliti zajedno Oče naš, a zatim izreći ovu molitvu za blagoslov hrane: ˝Bože, ti si po smrti i uskrsnuću svoga sina Isusa Krista obnovio ljudski rod i cijeli svemir. Blagoslovi /učinite znak križa nad hranom/ ovu hranu i piće da nam budu znak vazmene obnove. Daj da svi koji je blaguju ustraju u tvojoj milosti i uvijek žive kao novi ljudi. Po Kristu Gospodinu našem. Amen!
  • Molim vas da blagoslovljenu hranu ne bacate, već radije višak podijelite s potrebitima.

Vaš župnik,
Ivan Friščić